Članci

OBJAVLJUJEMO U CIJELOSTI ŽALBU PROTIV RJEŠENJA DRŽAVNOG IZBORNOG POVJERENSTVA. ŽALBA JE ODBIJENA I DAJEMO SVIMA NA UVID NAŠE I NJIHOVE ARGUMENTE

OBITELJSKA STRANKA
Zagreb, Martića 67
DRŽAVNO IZBORNO POVJERENSTVO
za 
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
ŽALBA
Protiv rješenja Državnog izbornog povjerenstva
klasa: 013-08/14-05/03, ur. broj 507/11-14-2,
od 29. svibnja 2014..
Pravovremeno, žalba dostavljena 3. lipnja 2014. oko 15.30
Pobijanim rješenjem odbijen je prigovor žalitelja kao neosnovan, te odbačena „dopuna prigovora kao nepravovremena“, uz obrazloženje da je podnositelj prigovora naveo da je broj nevažećih listića 3,06 da je tražio ponovno prebrojavanje tih listića, nadalje da je naveo da je do 11,00 sati izlaznost bila 7,64% a u 16,00 sati 16,45%, dok je u 19,00 sati izlaznost bila 25,25%.
Žalitelj žalbu izjavljuje iz svih žalbenih razloga protiv toč. I. i II. izrijeke rješenja.
Naime, u obrazloženju toč. I. izrijeke rješenja, dijela koji se odnosi na zahtjev za ponovnim prebrojavanjem nevažećih listića navodi se da je, temeljem čl. 50. i 51. Zakona o izboru članova u Europski parlamet iz Republike Hrvatske (Nar. nov. 92/10, 23/13 i 143/13, dalje Zakon), ovlašteno tijelo za prebrojavanje glasova na pojedinim biračkim mjestima je birački odbor. Nadalje se navodi kojim je zakonskim odredbama glasački listić važeći ili nevažeći, te da je Državno izborno povjerenstvo (dalje, DIP) donijelo i objavilo Podsjetnike za rad biračkih odbora na svojim internetskim stranicama sa detaljnim uputama. Slijedom naprijed navedenog obrazloženja DIP je prigovore ocijenio kao uopćene, bez navođenja određenih biračkih odbora te da su prigovori neosnovani.
U odnosu na ovakvo obrazloženje ističemo da je DIP produbio naše sumnje u nezakonitost ne samo na postupaka pojedinih biračkih odbora, nego i cjelokupnog izbornog procesa. Naime, iz prigovora žalitelja vidljivo je da je žalitelj smatrao da „birački odbori nisu bili dovoljno poučeni“. DIP tu našu tvrdnju potvrđuje. Naime, upravo obrazloženje rješenja da je „Državno izborno povjerenstvo donijelo i objavilo Podsjetnike za rad biračkih odbora na svojim internetskim stranicama sa detaljnim uputama iz obrazloženja rješenja“, vidljivo je da DIP ni na koji način nije poduzeo nužne mjere za poučavanje biračkih odbora, provjeru njihovog znanja, nego je sve prepustio osobnom angažmanu ili neangažmanu u proučavanju internetskih stranica DIP-a i na njima objavljenih Podsjetnika i uputa. Dakle, U zabludi je DIP kada tvrdi da je nužno kao isključivo navesti pojedine biračke odbore ili mjesta jer sam potvrđuje da nije bilo edukacije ni predsjednika biračkih odbora ni članova biračkih odbora. Ovakav prigovor ne samo da je konkretan, nego daje temelj da se preispita čitav izborni proces u izborima za Europski parlament. Naime, sukladno čl. 1. st. 2. i 3. Ustava Republike Hrvatske, vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici ravnopravnih državljana, a narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem. Nadalje, čl. 45. Ustava navodi da hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo, te se biračko pravo ostvaruje neposrednim i tajnim glasovanjem. Neposredno i tajno glasovanje, i vlast koja proizlazi iz naroda i pripadaju narodu, podrazumijeva i utvrđivanje stvarne volje hrvatskih državljana,odnosno birača. Ovakva ustavna odredba podrazumijeva ne samo imati pravo glasa, nego i da to pravo bude utvrđeno u izbornom procesu, a to podrazumijeva isključivanje svake razumne sumnje u ishod glasovanja u skladu s voljom naroda. Dakle, needucirani birački odbori ne daju nikakvo jamstvo da je ishod izbora sukladan izraženoj volji naroda na biralištu.
Dodatnu sumnju u istovjetno prebrojavanje glasova daje prilično kompliciran način prebrojavanja i utvrđivanja valjanih, odnosno nevaljanih glasačkih listića proizlazi iz samog Zakona. Naime, članak 45. Zakona glasi:
Ukoliko birač samo zaokruži redni broj ispred naziva liste, a nije dao preferirani glas kandidatu, glasački listić je važeći.
Ukoliko birač zaokruži redni broj za jednu listu, a dao je preferirani glas kandidatu s druge liste, u odnosu na glas za listu glasački listić je važeći, dok se preferirani glas kandidata neće uvažiti.
Ukoliko je birač dao preferirani glas za dva ili više kandidata na istoj listi glasački listić je važeći u odnosu na glas za listu, bez obzira na to da li je redni broj ispred te liste zaokružen ili ne, dok se preferirani glasovi za kandidate neće uvažiti.
Ukoliko je birač dao preferirani glas kandidatu s određene liste, a nije zaokružio redni broj ispred te liste, glasački listić je važeći kako u odnosu na glas za listu, tako i u odnosu na preferirani glas za kandidata s te liste.
Ukoliko je birač dao preferirani glas za kandidate s različitih lista i zaokružio je redni broj ispred jedne od tih lista, glasački listić je važeći u odnosu na glas za listu, kao i za preferirani glas s te liste ukoliko je toj listi dao samo jedan preferirani glas.
Žalitelj smatra da je pristup koji DIP ima prema ovim visokim kriterijima diletantski. Pozivanje na odluke Ustavnog suda koje DIP navodi u svom obrazloženju ne može se primijeniti u ovoj pravnoj stvari. Ukratko, DIP priznaje da nije imao nikakve pouke i provjere znanja predsjednika i članova biračkih odbora i da je sve bilo prepušteno vlastitoj inicijativi. Zbog takvog pristupa potrebno je prebrojati tzv. nevažeće listiće. U svezi s tim žalitelj smatra da je DIP-u dostavio dokaze uz podnesak od 29. 5. 2014.. Upravo ti dokazi potvrđuju tezu žalitelja da birački odbori nisu bili poučeni i da su na različitim biračkim mjestima različito brojali glasove. Obaveza DIP-a po obaveznoj edukaciji članova biračkih odbora
U odnosu na prigovor o neuobičajno velikoj izlaznosti u vremenu od 16 do 19 sati DIP nabraja neke statističke podatke i tvrdi da su jedini vjerodostojni podatci oni biračkih odbora i njihovi zapisnci te da je prigovor uopćen. Pri ovom DIP i ne razmatra mogućnost da usporedi podatke o izlaznosti i njihovom postotku na prethodnim izborima. Naime, konkretan prigovor nije samo onaj koji bi se odnosio na pojedino biračko mjesto, nego i na postupke koji bi mogli dovesti u sumnju konačne rezultate izbora. DIP i ne navodi da nije bilo nikakvih neuobičajenih procesa koji bi mogli dovesti u sumnju zakonitost postupaka pojedinih biračkih odbora. Naime, takve postupke DIP je dužan pratiti i na njih na odgovarajući način reagirati. Kod ovog valja istaknuti prijašnju dobru praksu DIP-a u objavi rezultata na razini cijele Republike Hrvatske, županija, gradova, općina i pojedinih izbornih mjesta. Takva dobra praksa je ovaj put izostala. Tako DIP nije objavio rezultate izlaznosti na pojedinim biračkim mjestima u 11, 16 i 19 sati, kao ni rezultate glasovanja na tim biračkim mjestima. Također neije objavio rezultate po pojedinim gradovima u 19,00 sati, iako su ti podatci o izlaznosti na stranicama DIP-a objavljeni za 11 i 16 sati. Ovakvo nejasno i neuobičajeno postupanje u skladu s već ustaljenom praksom daje dodatnu sumnju u cjelokupan proces i rezultate izbora odnosno istinitost objavljenih rezultata.
Člankom 11. st. 2. alineja 3. Zakona o državnom izbornom povjerenstvu (Nar. nov. 44/06 i 19/07) DIP provodi edukaciju članova izbornih povjerenstava. Ovu obavezu DIP nije proveo i time je došlo do neotklonjivih propusta u samoj pripremi zakonitih izbora te je time došlo do bitnog narušavanja temeljnih demokratskih načela i da je narušeno načelo iz čl. 2. st. 1. Zakona prema kojem se članovi u Europski parlament biraju na neposrednim izborima, na temelju općeg, slobodnog i jednakoga biračkog prava s tajnim glasovanjem. Dakle, nije ostvareno načelo jednakog biračkog prava. Također nije ostvaren nalog Zakona o zakonitoj pripremi i provedbi izbora za članove u Europski parlament
 
U odnosu na toč. II izrijeke rješenja ističemo da je ista potpuno nejasna. Naime, iz podneska žalitelja, od 29. 5. 2014., vidljivo je da se nije radilo o nekom novom prigovoru, kako to očito smatra DIP, nego o dostavi daljnjih dokaza za prigovor izjavljen prethodnog dana. Dakle, DIP polazi od pogrešne pretpostavke da je tužitelj, zapravo, podnio novi prigovor, a što nije točno. Naime, dokazi u upravnom postupku (i u drugim postupcima u hrvatskom zakonodavstvu i praksi) mogu se podnositi sve do okončanja postupka. Zbog te krive pretpostavke nisu razmatrani dokazi koje je podnositelj dostavio. Naime, te dokaze (koji se nalaze u spisu predmeta) žalitelj ukratko ponavlja te su:
- Izvješće s biračkih mjesta 1. i 10. u Kutini. Prema tim izvješćima dogodile su se nepravilnosti (prilozi izvješće Stjepana Svibena nazvano kao prigovor DIP-u te zapisnici o radu tih odbora),
- Dopis Božidara Ćudine iz Splita prema kojem je Županijsko izborno povjerenstvo smatralo nevažećim brojne glasove koji su bili važeći,
- Dopis Tomislava Kralja iz Siska o nepravilnosti na bir. mjestu br. 20. te odbijanju davanja zapisnika promatraču Antoniju Tompiću
- Dopis GO HDSSB-a u Županji o nepravilnostima na biračkom mjestu br. 4. gdje su pojedini članovi biračkog odbora isključili preostale članove te su prebrojavani glasovi na drugom mjestu
- Izvješće promatrača Marijana Peteka s biračkog mjesta 282. u Zagrebu prema kojem je izvučena jedna dodatna kutija i listići pomiješani s drugom kutijom.
Budući da navedeni konkretni dokazi nisu ocijenjivani predlažemo da ih Ustavni sud ocijeni.
Valja naglasiti da svi ovi prigovori izazivaju ozbiljnu sumnju i potrebu da se utvrde činjenice vezane uz tvrdnje navedenih članova biračkih odbora, promatrača ili drugih zainteresiranih hrvatskih državljana. Navedene informacije moraju potaknuti DIP na utvrđivanje istinitosti tih informacija i bez obzira na pravovremenost prigovora, te moguće utvrđivanje kaznene ili druge odgovornosti eventualnih počinitelja nezakonitih radnji.
Slijedom iznijetog žalitelj smatra da je njegov prigovor nezakonito odbijen, dok su daljnji dokazi dostavljeni tijekom postupka odbačeni kao dopuna prigovora.
U Zagrebu 5. svibnja 2014.
Obiteljska stranka, predsjednik Mate Knezović