Članci

S HRVATIMA NA SJEVERU BAČKE

Subotica 1

Prvi dan ljeta i najdulji dan u godini. U ranim jutarnjim satima trojka OS-i, predsjednik stranke Mate Knezović, predsjednik gradske organizacije Zagreba Zlatko Gregov i moja malenkost, Stipo Pilić krenuše  iz Zagreba prema Osijeku. Prvo je odredište svetište Majke Božje Aljmaške. Kratki jednosatni obilazak, molitva i zagovor uvijek dragoj i srcem otvorenoj Gospi. Poslije više od šest dugih sati vožnje i nešto malo lutanja po Subotici dolazak na pravo mjesto u Hrvatski kulturni centar (HKC) Bunjevačko kolo, susret i upoznavanje s našim domaćinima, Hrvatima - Bunjevcima. Poslije upoznavanja radni sastanak u prostorijama HKC-a.
Koga smo i što upoznali? Bili smo smješteni u prostorijama HKC-a Bunjevačko kolo, najjače i najbolje organizirane udruge Hrvata - Bunjevaca u Subotici i Bačkoj. Udruga se najviše bavi bogatom kulturnom baštinom i folklorom Hrvata Subotice i okuplja najveći broj mladih uključenih u brojne sekcije koje rade na razvoju, čuvanju i prenošenju te baštine u Subotici. Kao takvi nastupaju na brojnim folklornim smotrama u Hrvatskoj, Vojvodini, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Mađarskoj, gdje su ostvarili zapažene nastupe i uspjehe. Predsjednik udruge g-din Marinko Prćić upoznao nas je s bogatom poviješću HKC-a, sadašnjim stanjem i potrebama koje jedan takav veliki i brojni pogon traži. Sve što imaju izgradili su sami i dalje grade. Tu u središtu Subotice nalazi se jedna velika dvorana koja služi za razne nastupe i priredbe koje se ne bi posramila slična društva ni u Zagrebu. Druga, nešto manja dvorana je za probe i plesove, također najviše kvalitete. Dvorana je završena nedavno prilozima subotičkih Hrvata i njihovim dragovoljnim radom. Završena je i pripremljena za otvaranje kavana, a uređuje se još jedna velika dvorana kao restoran i za velike zabave. Osnovni problem koji je HKC do sada imao bili su veliki dugovi u koje ga je dovela prethodna uprava. Dugovi su za sada sanirani i riješeni, ali postoji potreba stalne financijske potpore održavanju HKC-a, a što oni nemaju i za što bi se trebala osigurati stalnija i sigurnija sredstva, bilo od država (Srbije i Hrvatske) ili gospodarskih subjekata. Predsjednik je zamolio i moli bilo kakvu financijsku pomoć, dok HKC ne stane na svoje noge i dok se jasnije ne odrede subjekti koji bi redovitije pomagali HKC-u. Tajnik HKC-a je Dejan Kovač i bio nam je glavna logistička potpora prigodom boravka u prostorima HKC-a. Uz to izrađuje i žensku obuću za plesačice Bunjevačkog kola, pa mu se kao pravom stručnjaku možete obratiti.
Glavni inicijator susreta i motor subotičkog tima Hrvata je g-din Zlatko Ifković, predsjednik udruge Hrvatska nezavisna lista, koja je registrirana, poslije šest puta vraćanja dokumentacije, 10. siječnja 2013. u Subotici s ciljem očuvanja identiteta Hrvata u Srbiji. Svoj cilj vidi kroz djelovanje u sljedećim područjima: povijest, kultura, obrazovanje, informiranje i očuvanje kulturne baštine Hrvata u Vojvodini i Srbiji. Odlučili su se organizirati kako bi se izborili za pravo hrvatskog naroda, jer većina Hrvata ne sudjeluje u političkom, društvenom i kulturnom životu. Za hrvatska prava može se samo izboriti hrvatskom glavom i hrvatskim glasom, a Hrvati Subotice i Bačke imaju brojne talente koji su njihova rezerva za opstanak i daljnji bogati i uspješni razvoj.  
Iako mlada, udruga se već istakla u brojni akcijama. Prva od njih je akcija postavljanja natpisa na hrvatskom jeziku, posebno vezana uz postavljanje natpisa na turističko – prometnoj signalizaciji od Turističke organizacije Subotice. Ista je signalizacija pisana samo ćirilicom i na srpskom jeziku, te na engleskom jeziku. Hrvatski narod ne samo da je autohton, nego je prvi narod koji je doselio u grad i na prostor Subotice u 17. st. o čemu govore najstariji dokumenti o Subotici iz toga vremena, pisani latinicom i na hrvatskom i latinskom jeziku. Akcija Udruge polučila je pozitivnim rezultatom i potom su postavljeni i natpisi na latinici i hrvatskom jeziku.                
Poslije akcije prikupljanja potpisa za obnovom Hrvatske drame pri Narodnom kazalištu u Subotici krenulo se s akcijom obnove Hrvatske drame u Skupštini grada Subotice. Mjerodavni iz Skupštine grada prebacuju razgovore od jedne prema drugoj osobi u Skupštini, nastojeći tako demoralizirati nositelje akcije obnove Hrvatske drame. Oni pak stalno i uporno nastavljaju borbu i ne odustaju jer je to želja Hrvata Subotice. 
Udruga je podnijela inicijativu za tim da se na Gradskoj biblioteci u Subotici postavi natpis na hrvatskom jeziku, kao i da se na dokumentima iste knjižnice piše hrvatskim jezikom kako je to navedeno i u Statutu grada Subotice. Trenutačno se vodi i akcija oko osnivanja posebnog odjela za hrvatsku knjigu, a svoju je potporu iz Hrvatske ponudila i Školska knjiga. Evo prilike i ostalim hrvatskim nakladnicima da se pokažu svojim darovima u knjigama Hrvatima Subotice i da se što prije u knjižnici osnuje hrvatski odjel. 
Poseban je problem obrazovanje na hrvatskom jeziku, posebno hrvatskih škola, jer Republika Srbija nastoji na sve moguće načine tamo gdje je u razredu manje od deset učenika polaznika nastave na hrvatskom jeziku, da im omogući samo hrvatski jezik kao dodatni, ali ne i kompletnu nastavu na hrvatskom jeziku. Problem je i mali broj srednjih škola (samo dvije) na hrvatskom jeziku. Udruga radi na otvaranju jednog Hrvatskog školskog centra koji će omogućiti školovanje više struka, posebno ekonomske i informatičke. Tako bi bili uklonjeni razlozi zbog kojih pojedinci ne žele slati svoju djecu u hrvatske osnovne škole. Također je potrebno raditi promidžbu tijekom cijele godine, a ne samo pred upis. U Subotici je situacija i nešto bolja, ali Sombor, Sremska Mitrovica. Niš, Beograd, Novi Sad i dr. uglavnom nemaju ništa i na otvaranju škola u tim mjestima treba što šire poraditi. U tom pogledu svaka, posebno državna potpora je dobro došla. Sljedeći problem u obrazovanju je nedostatak kadra koji bi obrazovao na hrvatskom jeziku. 
Obnovili su i Hrvatski akademski športski klub (HAŠK) Zrinjski u kojem svoje tijelo i snagu razvijaju hrvatska djeca koja će sutra biti na ponos i slavu Hrvata i Hrvatske, poput Sandre Paović, koja je na žalost teško stradala, ali se iako invalid i dalje sportski bori na svoj način, u svojoj kategoriji i prema svojim mogućnostima 
Jedan od zadataka udruge je informiranje radi čega su brzo po osnivanju Udruge otvorili i svoj portal i web stranicu na kojoj daju najvažnije vijesti vezane uz Hrvate Subotice, Bačke, Vojvodine i Srbije. Iz istih su razloga pokrenuli svoje glasilo Hrvatske novine koje se mogu čitati na istoj stranici i kao glasilo za ljude koji još nisu vični suvremenim informatičkim komunikacijama. Do sada je izišlo deset brojeva, a u pripremi je jedanaesti. Nedostatak novca je i tu problem. Na Radio Subotici postoji trosatni tjedni program na hrvatskom jeziku, a na Radio Somboru i baču polusatni tjedni program. Udruga ima projekt otvoriti jednosatni internet radio - program sa zapošljavanjem jednog profesionalnog novinara koji bi taj posao obavljao svakodnevno. Pored internet radio postaje vijesti bi se svakoga dana dva puta stavljale na web portal i facebook stranicu. Za taj su se projekt natjecali u Uredu Republike Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske, ali još nisu dobili nikakav odgovor.
Ono što posebno privlači jeste njihova želja za mrežnim povezivanjem svih udruga Hrvata u Srbiji i očuvanjem identiteta Hrvata u toj državi. I sami članovi Udruge iznenađeni su brojem Hrvata u Srbiji i time gdje ih sve ima i kako su se do danas održali i još održavaju. To je veliki posao koji su sebi dali u zadatak i svaka pomoć u tom pogledu će im dobro doći. 
Hrvati u Republici Srbiji ni poslije deset godina od potpisivanja međudržavnog ugovora s Republikom Hrvatskom nemaju tim ugovorom zajamčena politička prava, niti svoju izbornu jedinicu, kao Srbi u Republici Hrvatskoj. Zato se nastavlja borba za politička prava Hrvata u Republici Srbiji, a Udruga će nastaviti biti nositeljem te borbe. Tražiti će aktivniju uporabu hrvatskog jezika, posebno u gradskim ustanovama Subotice, uz obvezno znanje hrvatskog jezika pri zapošljavanju u istoj ustanovi. Imovina oduzeta Hrvatima i hrvatskim ustanovama u Subotici i Bačkoj nije vraćena, a sve udruge i ustanove hrvatskog imena teško, gotovo nikako ne dobivaju financijska sredstva za svoje održavanje, što je još jedno od polja rada Udruge.   
Na kraju smo se dotakli i gospodarskih tema. Istakli su kako im je potrebna potpora neke banke i do sada poznati modeli zadrugarstva u koje bi bili uključeni hrvatski gospodarstvenici ovoga kraja. U tom smislu nije potrebno toliko novaca koliko suradnja i komunikacija. Mole Hrvatsku državu za uključivanje Hrvata Subotice, Bačke, Vojvodine i Srbije u predpristupne fondove i projekte za prekograničnu suradnju, jer je to najbolji put za jačanje potpore hrvatskom čoviku u ovom prostoru.
Mi iz Obiteljske stranke bili smo ugodno iznenađeni entuzijazmom i radom Hrvata u Subotici i obećali smo svaku pomoć s naše strane, koliko mi to možemo. Ovo vidimo kao početak jedne divne i velike suradnje na ponos i diku svim Hrvatima i ljudima dobre volje. 
Poslije zajedničkog ručka obišli smo zajednički grad i posjetili Franjevačku crkvu u Subotici u kojoj je natpis o najranijem dolasku Hrvata – Bunjevaca u ovaj kraj. Posjet smo završili hodočašćem Majci Božjoj od Bunarića, gdje se u dva dijela štuje Majka Božja Rimokatolička i Pravoslavna Bogorodica. Molitvom i stavljanjem pod zaštitu svega što smo taj dan radili i što ćemo raditi ubuduće, vratili smo se ponosni od još ponosnijih Hrvata – Bunjevaca sa sjevera Bačke u kasnim večernjim satima u Zagreb.          
 
U Zagrebu, 23. lipnja 2014.                                                                                Stipo Pilić, prof. 
Subotica2