Članci

PROMET I PROMETNA POLITIKA

MateKnezovicKolumna560x343


Tekst: Mate Knezović, predsjednik Obiteljske stranke


Razvoj bilo koje zemlje umnogome ovisi i o prometu i povezanosti zemlje, zemlje sa susjednim i bliskim  zemljama te sa svijetom u cjelini. Stoga su prometnice i prometna povezanost istinska žila kucavica. Nema razvijene zemlje bez dobrih prometnica. Hrvatska u tom pogledu ima dosta dobru prometnu infrastrukturu. Takvu infrastrukturu treba konačno koristiti za ostanak Hrvata u Hrvatskoj i povratak onih koji su otišli.
Hrvatska ima stratešku prednost zbog samog svog geografskog položaja i dobre prometne povezanosti. Kod ovog se ističe osobito dobra prometna povezanost mrežom autocesta. Preostao je mali dio da se može reći da je Hrvatska završila svoju izgradnju mreža autocesta. Hrvatska ima dosta dobre i državne i županijske ceste. Ovo su iznimne komparativne prednosti Hrvatske. No i Hrvati u BiH su dobro povezani s Hrvatskom,a time i sa svijetom. Važna je povezanost sa susjednim zemljama. Takvu prometnu povezanost osobito treba razvijati s Bosnom i Hercegovinom, pri tome pazeći da i ta politika bude na korist hrvatskog naroda u BiH. Također treba razvijati dobru povezanost sa srednjoeuropskim zemljama. I ova politika mora odavati hrvatsku nacionalnu politiku te opstanak i razvoj hrvatskog naroda u cjelini.

Osobito važan projekt je jadransko-jonska autocesta. Povezivanje Hrvatske s Crnom Gorom, Albanijom i Grčkom može Hrvatskoj dati novi poticaj za razvoj. Uz ovu autocestu nužno je povezivanje Baltika i Jadrana autocestom i željeznicom. Takva prometnica bila bi prometna kralježnica srednje Europe, ali i šire. Ovakvom prometnicom Srednja Europa bi umnogome uhvatila korak sa Zapadnom Europom. Ona bi ohrabrila srednjoeuropske narode i države na odvažniji korak u provođenju svojih interesa, zajedničkih interesa i razvoja. Dominacija tzv. starih demokracija te njihova samopodrazumijevajuća nadmoć više nije prihvatljiva.
U prometnu povezanost spadaju i vode, kao što je Jadransko more i rijeke. Naše luke su nedovoljno iskorištene. Luka Rijeka je sustavno zapuštana za račun talijanskih i slovenskih luka. Iako je luka Rijeka luka koja može primati najveće brodove, a što konkurentske ne mogu, ona zaostaje za njima. Uz to luka Rijeka je toliko u srcu Europe da je njen potencijal u prometu roba višestruko veći od sadašnjeg prometa. Sve je to posljedica zapuštanja i politike koja ne vodi računa o hrvatskim nacionalnim interesima i gospodarskom razvoju Hrvatske. Naprijed spomenute prometnice Jadran-Baltik dale bi puni zamah Luci Rijeka, ali bi i Luka Rijeka značajno utjecala na smisao i promet navedenih prometnica te stratešku prednost u razvoju država i krajeva oslonjenih na tu luku. Posebno je pitanje gradnja kanala Dunav -Sava. Takav kanal mora biti gospodarski isplativ. Također je u sklopu razvoja Hrvatske i ostalih zemalja koje bi imale koristi od toga.
Osobito je važno prometno povezati otoke kako bi na njima opstao i razvijao se život. Bez državnih potpora otoci će biti sve prazniji i siromašniji. Stoga prometna povezanost je preduvjet razvoja otoka. Paralelno s prometnim povezivanjem valja demografski i gospodarski obnavljati otoke. Samo ukoliko se na otocima obnovi život, sve dobiva smisao.
Hrvatska je povezana i zrakom unutar sebe, sa susjedima, s Europom i svijetom. Preostaje pitanje može li Hrvatska postati glavno zrakoplovno središte dijela srednje Europe i jugoistočne Europe. Za takav scenarij potrebno je izgraditi modernu zrakoplovnu luku i cargo promet. Takva zračna luka mogla bi se izgraditi u trokutu Zagreb-Karlovac-Sisak. Pošto postoji autocesta, prometna povezanost sa Zagrebom, Hrvatskom, Europom je već osigurana. Tako bi Zagreb mogao biti povezan sa svijetom autocestama, željeznicama, zrakom i vodom. Ovom scenariju treba dodati i plovnost rijeke Save te izgradnju kanala Sava- Dunav. Ovim bi se još više iskoristila blizina Luke Rijeka te sustavom jedinstvenog pogleda na promet otvorila mogućnost razvoja.
Razvoj željezničke mreže također moramo gledati u ovom kontekstu. Nizinska pruga Jadran-Baltik može Hrvatskoj donijeti da bude glavno sjecište europskih prometnih putova. Naša željeznička mreža je zapuštena i neiskorištena. U idućem razdoblju ona će dobiti prioritet.
Kod ovog valja imati na pameti mogućnost da Hrvatska uistinu bude veliko prometno sjecišta, no da Republika Hrvatska i hrvatski narod od toga zasad nemaju nikakvu ili malu korist. Nije jamstvo razvoja dobra mreža autocesta i drugih veza. Hrvatska mora izgraditi strategiju razvoja prometne infrastrukture samo u okviru cjelovitog razvoja Hrvatske i koristi za sve hrvatske ljude.
Na kraju zaključujem da naše ceste i druge prometnice trebaju poslužiti komunikaciji u kojoj će Hrvatska biti svestrano dobitnik. Naš dobitak mora biti gospodarski, demografski, kulturni i svaki drugi. Za takvu viziju trebamo osviještene Hrvate. Za takvu Hrvatsku trebamo narod koji duboko poznaje i cijeni sam sebe i svoju zemlju, svoje ljude i potencijale. Hrvatska će to ostvariti.