Članci

Poljoprivreda – prehrana – okoliš

MateKnezovicKolumna560x343

Tekst: Mate Knezović, kandidat na izborima u 1. izbornoj jedinici


Neupitna je zadaća svake države da svome stanovništvu osigura dostatnu i kvalitetnu prehranu, u zdravu i očuvanu okolišu. Sigurnost svake zemlje ovisi o tomu. Tko vlada proizvodnjom hrane i njezinom raspodjelom, vlada narodom i njegovom budućnošću. Države i njihove interesne i/ili ideološke grupacije putem korporacija na svjetskoj razini kontroliraju i diktiraju proizvodnju hrane, njezin sadržaj i tržišne tijekove. Suvremena proizvodnja hrane je visokoprofitabilna biotehnološka industrija, strogo regulirana sofisticiranim zakonodavstvom sa svrhom sveobuhvatne kontrole naroda, država i njihovih razvojnih ideja. U takvim okolnostima hrvatski narod i država moraju imati vlastitu politiku proizvodnje hrane i nadziranja njezine kvalitete u svim stadijima – od laboratorijskih istraživanja preko polja, staja, prehrambenih postrojenja i trgovačkih lanaca do tanjura krajnjega potrošača.


Proizvodnja i prerada hrane je strateška grana svake države. Hrvatska ima prirodna bogatstava, prije svega nezagađena tla i obilje vode, i sve druge preduvjeta za ekološku, dinamičku i konvencionalnu poljoprivredu koja može prehraniti svoje stanovništvo i proizvesti dodatnu vrijednost prodajom i izvozom kvalitetne i zdrave hrane. Hrvatska se mora okrenuti proizvodnji i potrošnji zdrave hrane zbog zaštite svojih potrošača i očuvanja okoliša. Hrvatska ima svoj znanstveni i stručni potencijal za takvu proizvodnju i takav zemljopisni položaj da proizvedeno može tržiti na svom teritoriju i u neposrednom okruženju. Hrvatska ima nezaposlenu radnu snagu, ljude voljne raditi, osobito mlade ljude koji žele ostati u svojoj domovini, na pradjedovskim ognjištima i graditi svoju zemlju ostajući u njoj. Treba im dati šansu – ta je odgovornost na Vladi Republike Hrvatske. Proizvodnju hrane treba vratiti u obitelj – mala, srednja i veća obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Time se u korijenu uklanja siromaštvo i devastacija ruralnih područja. Hrvatski građani imaju dokazan solidaran duh koji bi u ruralnim sredinama mogao oživjeti suvremene oblike zadrugarstva koje omogućuje uspješan izlazak na široko europsko pa i svjetsko tržište hrane.
Hrvatska je zemljopisno raznolika i pogodna za sve oblike i grane poljoprivredne proizvodnje – povrtlarstva, ratarstva, voćarstva, vinogradarstva, stočarstva, ribarstva, marikulture i svega drugoga. Biološka i agrobiološka raznolikost hrvatskoga podneblja jamstvo je za stabilnu poljoprivrednu proizvodnju, a autohtone sorte i pasmine daju joj osobit pečat i jedinstvenu prepoznatljivost na svjetskom tržištu. Hrvatska je mediteranska zemlja, s dugom i bogatom tradicijom mediteranske prehrane – svjetski priznate zdrave prehrane, što je stavlja na kartu poželjnih turističkih destinacija, ali ne samo za odmor nego i za medicinski turizam.
U zadnjih 30-ak godina nadmoćna svjetska biotehnološka industrija svijetu nameće genetički modificirane organizme (GMO) kao spas od gladi i pothranjenosti za više od šestine čovječanstva. Iako do sad nisu polučili nikakve pozitivne učinke, nego naprotiv, puno nepovratno negativnih, svjetski moćnici ustraju u njegovu uvođenju. Hrvatskoj GMO nije potreban. Naprotiv, njegovo bi uvođenje bilo pogubno za hrvatsku poljoprivredu. GM usjevi se uzgajaju kao monokulture na velikim površinama u visokoindustrijaliziranoj poljoprivredi kakva nije prikladna za Hrvatsku koja ima polja s malim parcelama između većih površina zaštićenih područja kao što su nacionalni parkovi. GMO jednom iznesen u okoliš trajno ga zagađuju i onemogućuju vraćanje na ekološku poljoprivredu. Iako su se sve županije u Hrvatskoj proglasile slobodnima od GMO-a, iluzija je misliti da će se time u potpunosti onemogućiti bilo kakav doticaj s GMO-om i hranom proizvedenom iz takvih organizama. Zadaća je svake vlade RH da se svim sredstvima boriti za Hrvatsku slobodnu od GM usjeva, za zaštitu našega poljoprivrednog proizvodnog potencijala. GMO je prijetnja čovječanstvu, prijetnja veća od nuklearnih bombi, jer je riječ o živim organizmima koji se razmnažaju, a obuhvaćaju sve jedinke – od mikroorganizama preko svih vrsta biljaka do životinja. Već danas GMO uzima svoj danak u onih naroda koji proizvode i konzumiraju takvu hranu nametnutu beskrupuloznom propagandom svojih vlada i moćnih svjetskih kompanija čiji je jedini cilj profit, bez obzira na cijenu koju će platiti oni nedužni. Hrvatska mora ostati slobodna od GM usjeva i proizvoda po svaku cijenu, pa bio to i izlazak iz EU ili iz Svjetske trgovinske organizacije.
Hranu nije dovoljno samo proizvesti. Ona treba naći put do stola svakog građanina. Na hrvatskim stolovima u najvećoj mjeri treba biti zastupljena hrana proizvedena u Hrvatskoj. Domoljublje i briga za budućnost hrvatskoga naroda prepoznaje se i na stolu, u onomu što jedemo. Narod treba iznova početi cijeniti svoju zemlju. Vlast treba početi prepoznavati potencijale koje nam naša zemlja nudi i štititi ih svim sredstvima. Bez istinske ljubavi svojih stanovnika prema zemlji ona ne može dati svoj plod.